www.volcreole.com Le forum de discussion des Dom-Tom ! Guadeloupe, Martinique, Guyane, Réunion St Pierre et Miquelon, Mayotte, Polynésie, Wallis et Futuna, ...
Genre: Femme Inscrit le: 09 Mai 2003 Sujets: 120 Messages: 5159 Localisation: Là où je dois
Posté le: 31 Oct 2004 17:27 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
6klôn a écrit:
lechii a écrit:
Eve, ou sé moun ki koté? Gwadloup ou Matinik?
Matinik sé matché, Gwadada sé maké
Korijé
An Matinik, sé matjé. Sé on règ a vokabilè an kréyòl a Matinik: son [ch] ka maké j lè i plasé dèyè on konsòn
cher = chè
coeur = tjè
Pourquoi ne pas donner l'alphabet phonétique du créole? _________________ And when I'm about to fall
Somehow you're always waiting with
Your open arms to catch me
Save me from Myself...Xtina
Inscrit le: 27 Juin 2004 Sujets: 1 Messages: 231 Localisation: an vil du 93
Posté le: 31 Oct 2004 20:37 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
lé zanmi démin mwen kay wè Viviane Emigré & J.Yves RUPERT, ay chèchéy!!!
an pé di zot dan mwen za déwo!!! _________________ sa ki pa bon pou zwoi pa bon pou kan-na
Genre: Femme Inscrit le: 29 Déc 2003 Sujets: 22 Messages: 335 Localisation: 77 - Seine et Marne
Posté le: 01 Nov 2004 01:32 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
je suis en apprentissage régulier pour approfondir le créole...mais bon je me mélange entre entre créole de martinique, de gwadeloupe ! !
mais je progresse....an pa sapalé en pile kréyol
ce que je dis quand on me parle créole c'est....pa palé tro vit ! ! ! sinon je deviens _________________ Toute notre vie, on cours après quelque chose qu'on ne peut attraper...
Posté le: 01 Nov 2004 19:13 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
Mi an titoriel ki ka ba'w yonn-dé larel pou pi li ek ékri kréyol-la.
Man dézolé si'y ni lesplikasion an fransé andidan'y mé man tro las pou korijé sa.
Ce tutoriel a pour but de vous présenter une vue synthéque des règles orthographiques officielles utilisées pour le CAPES de créole depuis octobre 2001. Martinique, Guadeloupe, Guyane.
C'est le système 2 GEREC-F. (Groupe d'Etudes et de Recherches sur les Espaces Créolophone et Francophones)
Pour cela j'ai repris un article tiré de l'hebdomadaire martiniquais Antilla N°1062 du 23 octobre 2003.
I. Les règles
Matjé kréyol, sa fasil menm menm menm !
Dans le cadre de la Fête de la Science, le samedi 18 octobre 2003,
une leçon d'écriture du créole a été donnée au Palais des Congrès de Madiana,
en présence des médias.
Il s'agissait de démontrer que la langue créole n'est pas si difficile à écrire !
Tout simplement, il faut commencer à apprendre les principes élémentaires de sa graphie.
(...)
Pour un même son, on écrit un même signe, tel est le principe de base.
Le "e" muet final du français n'étant jamais marqué en créole.
Cela entraine quelques difficultés concernant la notation
des voyelles nasales ("an", "en", "on")
et des voyelles orales suivies de consonnes nasales ("àn", "èn", "òn", "in").
Les oppositions "é"/"è" et "o"/"ò" étant neutralisés en syllabes fermée
(elles sont toujours prononcées "è", et "ò" devant consonne),
dans cette position, les voyelles sont notées tout simplement "e" et "o" (comme "sel" et "(...)").
Ces principes peuvent être très vite compris.
Rien à voir avec les difficultés de l'orthographe du français.
Ni anpil konsòn ou sa matjé kontel...
b : bab, bitako
p : palé, pip
t : tab, kabrit
d : doudou, marinad
f : chef, faché
v : viré, liv
ch : chapo, mech
m : mantou, lim
n : nésésè, nas
gn : pangnol, pengn
l : libéré, dal
r : rété, dri
Ni konsòn fok ou pran gad pa konfonn épi sa ou ni labitid matjé, kivédi...
g : gran, boug
j : jé, jijib
s : sosison, nas
z : mizik, razwè
k : karaktè, (...)
Ni dot sé prèmié fwa ou ka aprann yo, alé alé...
ng : pentenng, bwarenng
h : hak, lahan
dj : djin, (...)-djenm
tj : tjok, tjenbé
Ni yonn-dé vwayel ki fasil pou matjé kontel...
a : pati, ba
é : paré, trété
i : viv, dépi
o : mové, rigolé
ou : nou, ragou
Ni vwayel fok ou pran gad pa konfonn
épi sa ou ni labitid matjé, kivédi
an : manjé, lanmori
àn : Tartàn, pàn
en : goumen, chenn
èn : Arsèn, Jèjèn
in : chabin, mojorin
on : vakabon, nonm
òn : vakabòn, tòn
Ni dot vwayel ki ka pran an laksan délè, dot fwa pies pa...
e : lafet, sel
è : flatè, chèché
o : (...), djol
ò : majò, mòso
Ni dot son ou ké jwenn souvan pou sèten, rarman pou dot...
w : mwen, waret
y : yo, triyé
u : uit, luil
Ki koté moun ka mété an tiré ?
1 - ant non épi artik défini
bitako-a
tab-la
chien-an
madanm-lan
2 - ant non épi adjektif démonstratif
bitako-tala
tab-tala
chien-tala
madanm-tala
3 - ant non épi adjektif posésif
loto-mwen
bisiklet-ou
lotobis-li
bato-nou
loto-zot
kanmiyon-yo
4 - ant 2 mo ki ka fè an lot mo
chouval-bwa
(...)-djenm
bet-a-fé
alé-viré
An egzanp pou kréyol matinik
Lonnè épi respé
Dépi an moun ka palé fò,
dépi i badjolè,
enben dézòdè,
yo ka di sé an majò
enben an majorin. Men yo a bliyé,
a moman-tala, sa yo té ka kriyé
Majò antan lontan. E sa pa flatè
pou dé nonm ki té plen valè.
Déja-pou-yonn, an tan nèg té ni chenn,
Met-yo té ka fè yo goumen kon (...)-djenm.
Yo té kosto, yo té fò, yo té apa
yo té ka sèvi étalon ; yo té konnet tjenbwa
pou ba yo fos. Apré yo libéré,
yo kontinié goumen danmié
é yo kontinié fè moun pè
pas yo té ni mové karaktè.
Men istwè-tala ka montré
ki sé pas yo pa té ka rigolé
asou lé prinsip. Sé té dé konpè
ki té ka vivi kon dé frè.
Yo té toujou ansanm
kon an nwa épi an ponm.
Sa ki té ta yonn, té ta lot-la
Sé té ka fè plézi wè dé nonm viv konsa.
An jou lafet, yo brè kont brè yo.
Yo jwé tout jé : sèbi, welto,...
Yo péyé madigwàn manjé.
Yo dansé o "diri san triyé".
Jou ouvè, yo bò gran chimen,
las, an pany épi yo ka mò fen.
Epi dènié ti lajan yo té rété,
yonn di yo pati chéché manjé
I viré épi mòso pen, men djol-li
té ka pit marinad lanmori.
Konpè'y lévé faché :
"Menm an sel marinad, sé té pou nou dé".
I trété'y di mantè, di vòlè, di fo frè
jiskatan i asasinen'y a kout razwè.
Lonnè épi respé
sé dé bagay sakré.
Menm pami lé ganstè.
Kwè mwen, sa nésésè
pou fè lé zafè maché.
(Georges de VASSOIGNE, Fab kréyol, Ed. Lafontaine, 1997)
Contacts :
D. Barreteau (IRD, 0596 39 77 39)
Manuella Antoine et Marie-José Saint-Louis
(GEREC-F, 0596 72 75 00)
Man rajouté dé egzanp pou kréyol gwadloup oben gwada
piski sé konsa la jénes ka kriyé Lagwaloup aprézan.
Yo pa té adan awtik Antilla-a.
Batako - Bilou
Chantè : Jacques D'arbaud
Mé pouki rézon Bilou ou té di mwen kè lanmou-mwen sé té lapli
É kè a'w doudou sé té an flè ki té bizwen lawozaj
Alos kè an ka konstaté kè jòdi jou tout biten-la chalviré
I presk tounen an henn
An nou organizé nou, ho !
Pou nou rété "en bon terme".
Kè-
Gadé manniè kè ou ni kè-mwen adan lanmen'w
(gadé manniè kè ou ni kè-mwen adan lanmen'w)
Ou pa kapab dè fè ayen épi li
(ou pa kapab dè fè ayen épi li)
Gadé mannyè kè ou ni kè mwen adan lanmen'w
(gadé kè-mwen)
Ou pa kapab dè fè ayen, épi li
(oooooooooo...)
...
Tou sel adan an kwen
An ka sonjé jounen an mwen
Moman pasé avè'w
San janmen rivé touché'w
Fimen an sigaret
Lè nou té tet-a-tet
Sa pa ban mwen pon fos
Pou di'w jan mwen enmé'w
rifren-
Mwen enmé'w doudou
Mé mwen pa ka rivé di'w sa
Mwen enmé'w baby
Poukwa an pé pa di'w sa non, non
Mwen enmé'w toujou
Lanmou an nou an détres
Mwen enmé'w baby
Adan tout rev an mwen
Sé vou ki koté mwen
Mé lè mwen ka lévé, o sugar
Ou ka lévé an dot koté
Lavi konsa pou mwen
Pa ka sèvi ayen non, non
Lapenn é solitid
Ka vin an labitid
Solo saksofòn-
II. Bibliographie succinte
Quelques exemples de livres, de sites internet qui parlent ou qui utilisent les nouvelles règles.
Voila rapidement présenté les quelques règles à connaître.
Avec cela vous pouvez vous lancez si vous habitez la Martinique
jusqu'au 1 juin 2004 dans la Dikté kréyol 2004 de R. Confiant.
Genre: Femme Inscrit le: 12 Déc 2006 Sujets: 4 Messages: 305 Localisation: Là où le vent m'a portée
Posté le: 23 Jan 2007 16:14 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
cerise_des_iles a écrit:
ébé loloso, ou fouyé an tout' fond vol la pou tiré ti sijé tala.
An tou lé ka bon bagaye ou fè la
Oui ti sijè la sa pa mové mèm'.
Zot ni on lidé pou relansé diskision la? _________________ Rien de plus délicieux dans la vie que de se faire prendre pour un c.on par un abruti. "le poupa de RockSo"
Posté le: 23 Jan 2007 18:01 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
Mwen té ka gadé an lè tempo bon matin ô quotidien. Cé té la Compagnie Créole ki té invité. Group la ka existé dépi 25 lanné. Yo té kontan pass jodi jou an lo group zouk ka chanté en fwansé kon yo té ka fè a l'epok. Selmen an lo moun té ka mal palé yo pou sa.
Posté le: 24 Jan 2007 00:43 Sujet du message: An ti diskisyon an Kréyol...
Albert972 a écrit:
Mwen té ka gadé an lè tempo bon matin ô quotidien. Cé té la Compagnie Créole ki té invité. Group la ka existé dépi 25 lanné. Yo té kontan pass jodi jou an lo group zouk ka chanté en fwansé kon yo té ka fè a l'epok. Selmen an lo moun té ka mal palé yo pou sa.
Ki sa zot ka pansé di sa?
Le ou ka gade sa kon sa, ou se di yon ni rezon a yo panse kon sa..me se artis la ka chante an fwanse apwezan, es se padavwa yo vin' fet' an fwans', ave yo paka gue mangne kreyol la, me yo ka chante assi on mizik on jan zouk!!!!
bon, se vre ke le ou ka koute denye album a Edith Lefel (R.I.P), li ki fet' anba la, i te ka chante an fwanse!
Petet' ossi se on mannye de fe plis' lajan, kon sa se moun la ki paka mannye kreyol la pe konpwann' sa yo ka di...
Diferans' la ave La Compagnie Creole, se ke mem' mizik la pa te mizik bo kaz! E an pa panse, se pou sa moun pa te malad' a mizik a yo! Ave, an tan a yo, kreyol te ni pou revandike kon lang' pale, pa on patwa!!! On jan kon Kassav' fe, yo voye lang' la monte!! _________________
Vous ne pouvez pas poster de nouveaux sujets dans ce forum Vous ne pouvez pas répondre aux sujets dans ce forum Vous ne pouvez pas éditer vos messages dans ce forum Vous ne pouvez pas supprimer vos messages dans ce forum Vous ne pouvez pas voter dans les sondages de ce forum